Održana je prva sjednica Partnerskog vijeća i tematskih radnih skupina Primorsko-goranske županije
Razvojna strategija Primorsko-goranske županije (RS PGŽ) je planski dokument politike regionalnog razvoja kojom se određuju strateški ciljevi i prioriteti održivog društveno-gospodarskog razvoja jedinice područne (regionalne) samouprave. Ona je
ključni razvojni dokument Županije koji svojom strukturom i sadržajem treba uskladiti lokalne, regionalne i nacionalne, pa i EU razvojne ciljeve, potrebe i financijske okvire. Osigurati će povezanost lokalnih i regionalnih razvojnih potreba s prioritetima razvoja središnje razine, dodatno potaknuti razvoj područja koja zaostaju za nacionalnim prosjekom kao i pogranična područja, te pripremiti projekte za financiranje iz različitih izvora, s naglaskom na fondove Europske unije.
Izradom RS PGŽ nastavit će se kontinuirani proces strateškog planiranja u PGŽ. Naime, u rujnu 2013. godine PGŽ je usvojila na Županijskoj Skupštini novi Prostorni plan Primorsko-goranske županije (PP PGŽ). PP PGŽ strateški je dokument, koji je izrađen za dugoročno razdoblje (20tak godina), a koji određuje osnovne pravce prostornog razvoja općina i gradova u PGŽ. Izrađen je temeljem odrednica Strategije i Programa prostornog uređenja RH te programskih opredjeljenja regionalne samouprave. Upravo je RS PGŽ, koja se izrađuje za kraći rok, 6 godina, mogućnost i obaveza da se detaljnije razrade smjernice novog PP PGŽ.
Izrada RS PGŽ 2015-2020. započela je koncem 2013. godine. Koordinator izrade RS PGŽ je Upravni odjel za regionalni razvoj, infrastrukturu i upravljanje projektima. Izrađivač je JU Zavod za prostorno uređenje PGŽ. Za potrebe RS PGŽ oformljena su tijela za njezinu izradu. Imenovan je radni tim i uži operativni radni tim. JU Zavod za prostorno uređenje PGŽ vodi Operativni radni tim koji ima zadatak pripremiti sve radne materijale i operativno voditi cjelokupni proces izrade. U izradu RS PGŽ uključeni su svi upravni odjeli PGŽ, ustanove u vlasništvu Županije kao i JLS. Imenovano je Partnersko vijeće, nositelji, koordinatori i članovi tematskih radnih skupina za izradu RS PGŽ. Naime, RS PGŽ izrađuje se i provodi uvažavajući načelo partnerstva. Partnerstvo djeluje u svim fazama izrade i provedbe RS PGŽ. Partnersko vijeće zaduženo za praćenje izrade RS PGŽ sačinjavaju odabrani predstavnici ključnih dionika (poput primjerice predstavnika: JLS, Županije, Sveučilišta u Rijeci, Lučke uprave, HGK, Obrtničke komore, Državne uprave, Zavoda za zapošljavanje, HUP, HBOR, sindikata, raznih udruga… ) i broji ukupno 29 članova. Oni su skupina ključnih dionika u kojoj se utvrđuju preporuke i prijedlozi za donositelje odluka. Radne skupine za izradu RS PGŽ čine stručnjaci i dionici imaju aktivnu ulogu u pripremi analitičkih osnova, formulaciji problema, identifikaciji ciljeva i prioriteta, te razradi mjera. To je najšira skupina dionika koja broji ukupno 58 članova, a organizirani su u tematske radne skupine za različita razvojna pitanja i to ukupno 5 tematskih radnih skupina: Gospodarstvo, turizam, ruralni razvoj i konkurentnost; Društvene djelatnosti; Infrastruktura; Prostorno uređenje i zaštita okoliša; Civilni sektor i krizna stanja.
RS PGŽ se izrađuje sukladno Pravilniku o obaveznom sadržaju, metodologiji izrade i načinu vrednovanja županijskih razvojnih strategija. Sukladno metodologiji u prvoj fazi se izrađuje Analiza stanja temeljem koje se definiraju strateške odrednice razvoja u budućnosti (vizija, strateški ciljevi, prioriteti, mjere). Na koncu se definira provedba Strategije koja sadrži: financijski i institucionalni okvir, praćenje provedbe RS i izvješćivanje, akcijski plan te komunikacijsku strategiju. Do sada je izrađena radna verzija Analize stanja Županije i SWOT analiza. Slijedi aktivan rad tematskih radnih skupina te razrada strateškog okvira budućeg razvoja Županije.
***
Ravnatelj JU Zavod za prostorno uređenje PGŽ, prof.dr.Mladen Črnjar na sjednici je predstavio metodologiju izrade Strategije te planiranu dinamiku njezine realizacije. On je istaknuo da se u izradu Strategije kreće prethodnim sagledavanjem postojeće slike naše regije, ali je i naglasio da u taj posao kreće bez dva temeljna nacionalna dokumenta- razvojne strategije RH kao i novog zakona o regionalnom razvoju. Istaknuo je također da su znanje i obrazovanje ključni čimbenici regionalnog razvoja, te da će prema projekcijama EU - do 2020. godine 40 posto ljudi u Europi bit visokoobrazovano.
Na važnost suradnje visoko obrazovnih institucija u izradi Razvojne strategije ukazao je rektor Sveučilišta u Rijeci prof.dr.sc. Pero Lučin naglasivši kako Sveučilište ne smije ostati izvan tog procesa. Rektor Lučin mišljenja je da naša regija, Primorsko-goranska županija, Istra i Friuli-Venezia, imaju najveću razvojnu perspektivu na Zapadnom Balkanu. Istaknuo je nadalje, važnost takozvane pametne specijalizacije jer je ključna za strateški razvoj a ona se dijeli na javni sektor, privatni sektor i centre znanja točnije proizvodnju znanja kroz istraživanja. Rekao je da je Sveučilište u Rijeci danas na 450 mjestu u Europi te 1145 u svijetu, što smatra solidnom pozicijom ako se sagleda da danas u cijelom svijetu postoji 20.000 sveučilišnih centara, a naš rang znači da smo unutar pet posto najuspješnijih.
Sjednici Partnerskog vijeća nazočio je i pomoćnik ministra gospodarstva Vedran Kružić koji je rekao da je Inovacijska strategija 2014. - 2020. preduvjet za povlačenje sredstava EU te da njome možemo iz EU povući oko 500 milijuna eura. Jednim od najvažnijih prioriteta istaknuo je ulaganje u ljudske resurse, naglasio je važnost poticanja izvoza, kreiranje industrijske strategije kao izvozni koncept te naveo kako bi pokretačke industrije RH-a trebale biti farmaceutska industrija, metaloprerađivačka i drvna industrija.
Prezentacija s održane sjednice
Radio Rijeka, Nastaje strategija razvoja Primorsko-goranske županije