Javna ustanova Zavod za prostorno uređenje Primorsko-goranske županije i Građevinski fakultet Sveučilišta u Rijeci su dana 25. lipnja 2025. godine na Građevinskom fakultetu Sveučilišta u Rijeci predstavili znanstveno-stručnu studiju Inventar klizišta u Primorsko-goranskoj županiji – dio mikroregije Gorski kotar.
Znanstveno-stručnu studiju predstavile su voditeljice projekta, uvodno Gorana Ljubičić, dipl. ing. arh., vodeći prostorni planer Javne ustanove Zavod za prostorno uređenje Primorsko-goranske županije, te o provedenom istraživanju doc. dr. sc. Petra Jagodnik, docentica Građevinskog fakulteta Sveučilišta u Rijeci.
Riječ je o dosad najdetaljnijem istraživanju klizišta na ovom području, provedenom na površini od 474 km², s ciljem boljeg razumijevanja geoloških rizika i osiguravanja kvalitetnije podloge za prostorno planiranje i prevenciju šteta.
Provedeno istraživanje se temelji na metodologiji razvijenoj u okviru znanstveno-istraživačkog projekta PRI-MJER – Primijenjena istraživanja klizišta za razvoj mjera ublažavanja i prevencije rizika, sufinanciranog iz Europskog fonda za regionalni razvoj, te uvažavajući i nova znanstvena dostignuća. Istraživanjem je obuhvaćeno osam jedinica lokalne samouprave – gradovi Bakar, Čabar i Delnice te općine Fužine, Lokve, Čavle, Jelenje i Klana – od kojih je na pet jedinica lokalne samouprave potvrđena prisutnost klizišta.
Istraživanje je financiralo Ministarstvo prostornoga uređenja, graditeljstva i državne imovine u okviru Sporazuma o obavljanju stručnih analitičkih poslova u okviru provedbe strategije prostornog razvoja Republike Hrvatske.
Više od 6.000 klizišta – važna podloga za prostorno planiranje
Na temelju geomorfološke analize identificirano je ukupno 6.312 klizišta koja zauzimaju oko 12 km², odnosno 2,5 % površine obuhvaćenog područja. U zonama s prirodnim predispozicijama za klizanje ta brojka raste na čak 11 %.
Prosječna gustoća klizišta iznosi 13 po km², a u pojedinim geološki osjetljivim dijelovima čak 61 po km². Najviše klizišta zabilježeno je na području Grada Delnica – čak 2.864 – gdje klizišta zahvaćaju više od polovice istraženog teritorija.
Prema mehanizmu gibanja, dominiraju klizanja (96 %), dok ostatak čine klizanja-tokovi. Većina su mlađa i plića klizišta (75 %), no starija, iako rjeđa, imaju znatno veći prostorni utjecaj.
Klimatske promjene povećavaju rizik – rezultati važni za sigurnost zajednica
Studija predstavlja važan iskorak u praćenju i razumijevanju prirodnih opasnosti u Hrvatskoj. Izrađena baza podataka i Karta inventara klizišta MJ. 1:5000 omogućuju precizno planiranje zaštitnih mjera te donošenje informiranih odluka na lokalnoj i regionalnoj razini.
Rezultati ukazuju da je područje Gorskog kotara izrazito podložno klizanju tla, što zahtijeva poseban oprez prilikom planiranja razvoja nekog područja te izgradnje zgrada i infrastrukture.
U kontekstu klimatskih promjena i sve učestalijih ekstremnih oborina, važnost ovakvih istraživanja dodatno raste. Studija doprinosi i razvoju strategija prilagodbe novim klimatskim uvjetima te smanjenju rizika za lokalno stanovništvo, okoliš i imovinu.