Danas, 1. srpnja 2026. godine, u Društvu arhitekata Rijeka predstavljeni su prvi rezultati detaljne analize ranjivosti ugroženih dijelova obale Primorsko-goranske županije, izrađene od starne Zavoda za prostorno uređenje PGŽ i Građevinskog fakulteta Rijeka.
Posljedice klimatskih promjena već danas osjećamo kroz sve učestalije ekstremne vremenske pojave, poput obilnih oborina, toplinskih valova, olujnih nevremena i obalnih plavljenja. Budući da se njihov nastanak više ne može spriječiti, nužno je usmjeriti napore na prilagodbu te pravodobnim planiranjem i provedbom odgovarajućih mjera ublažiti njihove posljedice.
U tom procesu prostorno planiranje ima ključnu ulogu. Ono usmjerava održivi razvoj prostora, određuje namjenu zemljišta i morskog područja te usklađuje različite razvojne interese. Klimatske promjene danas predstavljaju jedan od najvećih izazova suvremenom prostornom planiranju, zbog čega ono postaje jedan od najvažnijih instrumenata prilagodbe klimatskim promjenama i jačanja otpornosti prostora.
Znanstvena istraživanja i projekcije budućih klimatskih scenarija ukazuju na nastavak porasta razine mora tijekom ovog stoljeća. Time prilagodba obalnih područja postaje jedan od prioriteta prostornog razvoja, osobito u županijama poput Primorsko-goranske, čiji su razvoj, gospodarstvo i kvaliteta života usko povezani s morem.
Polazeći od tih činjenica, Zavod za prostorno uređenje Primorsko-goranske županije i Građevinski fakultet Sveučilišta u Rijeci već niz godina uspješno surađuju na istraživanju utjecaja podizanja razine mora na ranjivost obalnog područja. Rezultati dosadašnjeg rada objavljeni su u dvjema znanstveno-stručnim publikacijama – Analiza ranjivosti obalnog područja Primorsko-goranske županije zbog podizanja razine mora i Analiza ugroženosti od obalnog plavljenja ranjivih naselja Primorsko-goranske županije – koje predstavljaju vrijednu stručnu osnovu za jedinice lokalne samouprave i ostale dionike u planiranju razvoja i prilagodbi klimatskim promjenama.
Rezultati tih analiza, zajedno s publikacijama u digitalnom obliku, dostupni su putem interaktivnog web preglednika na mrežnim stranicama Zavoda za prostorno uređenje Primorsko-goranske županije.
Dosadašnja istraživanja pokazala su da je za pouzdanu procjenu ranjivosti obalnog područja nužno raspolagati iznimno preciznim prostornim podacima i modelima terena. Najveće ograničenje dotadašnje metodologije bio je nedostatak jedinstvene, dovoljno detaljne i homogenizirane podloge za područje cijele Primorsko-goranske županije, što je utjecalo na razinu detalja i pouzdanost rezultata. definiranje mjera zaštite obale, planiranje prilagodbe klimatskim promjenama i buduće upravljanje obalnim područjem. Vjerujemo da će ovi rezultati biti vrijedan alat jedinicama lokalne samouprave, stručnim institucijama i svim dionicima uključenima u razvoj i zaštitu obalnog prostora Primorsko-goranske županije.
Značajan tehnološki iskorak omogućen je dostupnošću LiDAR podataka visoke rezolucije, koji su uklonili upravo to ograničenje. Njihova primjena omogućila je cjelovitu nadogradnju postojeće metodologije procjene obalne ranjivosti, reviziju ključnih varijabli te izradu novih prostornih analiza u rezoluciji od pet metara. U nastavku istraživanja poseban je naglasak stavljen na povezivanje linijskih i prostornih analiza, odnosno na integraciju rezultata numeričkog modeliranja valova, obalnog plavljenja i geomorfoloških procesa u jedinstveni sustav procjene rizika.
Rezultat tog metodološkog iskoraka su detaljne prostorne podloge i analiza ranjivosti čije prve rezultate danas predstavljamo. One omogućuju znatno preciznije sagledavanje ranjivosti obalnog područja te predstavljaju kvalitetnu stručnu osnovu za prostorno planiranje, definiranje mjera zaštite obale, planiranje prilagodbe klimatskim promjenama i buduće upravljanje obalnim područjem. Vjerujemo da će ovi rezultati biti vrijedan alat jedinicama lokalne samouprave, stručnim institucijama i svim dionicima uključenima u razvoj i zaštitu obalnog prostora Primorsko-goranske županije.
Stručni skup pozdravnim govorom otvorili su: ravnatelj Zavoda za prostorno uređenje PGŽ gosp. Adam Butigan, dekan Građevinskog fakulteta, izv. prof. dr. sc. Mladen Bulić te zamjenik Župana Robert Matić.
Projekt je predstavio uži radni tim u sastavu: Vedrana Petrović iz Zavoda za prostorno uređenje PGŽ te prof. dr. sc. Igor Ružić sa Građevinskog fakulteta.
