Zamjenik župana Primorsko-goranske županije gosp. Petar Mamula jučer je primio predstavnike Rudarsko-geološko-naftnog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu (prof.dr.sc. Snježanu Mihalić Arbanas, voditeljicu projekta), Građevinskog fakulteta Sveučilišta u Rijeci (prof.dr.sc. Željka Arbanasa, istraživača u projektu) i Javne ustanove „Zavod za prostorno uređenje Primorsko-goranske županije“ kao sudionika u projektu (ravnatelja gosp. Adama Butigana i vodećeg prostornog planera dipl.ing.arh. Goranu Ljubičić).
Na sastanku su prezentirani rezultati projekta PRI-MJER – „Primijenjena istraživanja klizišta za razvoj mjera ublažavanja i prevencije rizika“, financiranom iz EU fondova u okviru Sheme za prilagodbu klimatskim promjenama (2020. – 2023.).
Prof. dr.sc. Snježana Mihalić Arbanas i prof.dr.sc. Željko Arbanas najavili su na konferenciji za tisak svečano uručenje rezultata istraživanja o klizištima na području Primorsko-goranske županije u lipnju na Građevinskom fakultetu u Rijeci.
Karte klizišta izrađene u okviru projekta PRI-MJER KK.05.1.1.02.0020 (Europski fond za regionalni razvoj) akademska zajednica poklanja Primorsko-goranskoj županiji, kao i odabranim jedinicama lokalne samouprave.
Pod pojmom „klizište“ podrazumijevaju se različite prijetnje koje nastaju gibanjem tla niz kosinu (prirodnih stijena/tala ili nasipa) na nagnutim terenima/pokosima. Razlikuje se veliki broj tipova klizišta, ovisno o mehanizmu gibanja (odronjavanje, prevrtanje, klizanje, tečenje i bočno razmicanje ili širenje) i vrsti pokrenutog materijala. Klizišta mogu nastati zbog intenzivnih oborina (uključujući i otapanje snijega), potresa, a vrlo često su uzrokovana i ljudskom djelatnosti. Klizišta uzrokuju materijalne štete na građevinama i infrastrukturi, a često i ljudske žrtve.
U posljednjih 15-ak godina u pojedinim dijelovima Republike Hrvatske višestruko su prijavljivane elementarne nepogode zbog pojava brojnih klizišta koja nastaju na području određene regije gotovo istovremeno ili u kraćem vremenskom razdoblju. U Procjeni rizika od katastrofa za Republiku Hrvatsku iz 2019. godine, analizirana su klizišta koja su nastala kao posljedica procesa klizanja i/ili tečenja prouzročenih oborinama (radi jednostavnosti u daljnjem tekstu koristi se samo termin klizanje). Na temelju provedene analize podložnosti na klizanje proizlazi da na približno 28% površine Republike Hrvatske, uključujući i dijelove Primorsko-goranske županije (PGŽ), postoji mogućnost za nastanak klizišta s obzirom na vrste stijena/tala i na značajke reljefa.
Pretpostavlja se da će rizik od klizišta biti u porastu zbog klimatskih promjena koje su se odrazile na meteorološke uvjete i sve učestalije intenzivne oborine. Povećanje opasnosti utjecat će na povećanje rizika (šteta) od klizanja te je u tom smislu nužno poduzimati niz aktivnosti na smanjenje rizika od klizanja u okviru prilagodbe klimatskim promjenama. Uklanjanje šumskog pokrova na padinama, nagla urbanizacija područja na padinama i gradnja u područjima podložnim klizanju, predstavlja jedan od pokretača klizišta, zbog čega za smanjenje ovog rizika treba raspolagati podacima o tome gdje se nalaze klizišta (gdje već postoji opasnost), odnosno na kojim dijelovima područja mogu nastati klizišta (potencijalna opasnost).
Za područje PGŽ-a, u okviru projekta PRI-MJER, istraživači s Rudarsko-geološko-naftnog fakulteta u Sveučilišta u Zagrebu (RGN fakultet) i Građevinskog fakulteta Sveučilišta u Rijeci izradili su niz karata klizišta koje prikazuju gdje se nalaze klizišta (karte inventara klizišta s evidencijom postojećih klizišta), odnosno na kojim područjima mogu nastati klizišta u slučaju ekstremnih oborina (tzv. karte zoniranja podložnosti na klizanje s potencijalno opasnim zonama). Sve karte izrađene su kao prototipovi nekoliko vrsta karata koje su nužne upravama županija, gradova i općina jer daju rješenja za odgovorno upravljanje prostorom time što prikazuju podatke i informacije o klizištima na temelju kojih je potrebno donositi odluke i mjere za prostorno planiranje, gradnju, upravljanje rizicima i sva druga upravljanja vodama, šumama, prometnicama i dr.
Suradnja znanstvenika s RGN fakulteta u Zagrebu sa znanstvenicima s Građevinskog fakulteta u Rijeci u okviru projekta „Primijenjena istraživanja klizišta za razvoj mjera ublažavanja i prevencije rizika“, PRI-MJER, financirana je iz EU fondova u okviru Sheme za prilagodbu klimatskim promjenama (2020. – 2023.). Ogledni primjeri karata nastali su primjenom nove napredne tehnologije daljinskih istraživanja (lasersko skeniranje iz zraka), u kombinaciji s metodologijom izrade karata klizišta koju su razvijali hrvatski znanstvenici tijekom posljednjih 15-ak godina. Pri razvoju prototipa karata od ključne važnosti je i trogodišnja suradnja s brojnim potencijalnim korisnicima karata klizišta iz područja prostornog planiranja, civilne zaštite, upravljanja vodama, upravljana prometnicama i drugima, kako bi se karte klizišta prilagodile specifičnim potrebama svih korisnika. Vrlo značajan doprinos proizašao je kroz suradnju istraživača s Javnom ustanovom Zavod za prostorno uređenje Primorsko-goranske županije, koja je, između ostalog, već primijenila PRI-MJER-ove karte klizišta u IV. izmjenama i dopunama Prostornog plana uređenja Općine Jelenje. Prostorni planeri prvi puta raspolažu kartama klizišta koje daju informacije o tome gdje se unutar PGŽ-a nalaze područja na kojima mogu nastati klizišta i za koja su potrebne detaljnije karte klizišta. Također, rezultati projekta su i karte klizišta izrađene za odabrane dijelove prostora PGŽ-a koje sadrže podatke o tome gdje se nalaze klizišta – u slivu rijeke Rječine i Vinodolskoj udolini, na dijelu Grada Rijeke, Općine Jelenje, Općine Čavle te Vinodolske općine.
Do danas u Republici Hrvatskoj, pa tako ni u PGŽ-u nisu bile na raspolaganju karte klizišta koje bi se mogle primijeniti za svrhu prevencije nastanka šteta od klizišta, odnosno gubitaka, bilo materijalnih ili ljudskih žrtava i drugih. Karte klizišta projekta PRI-MJER, izrađene za pilot područja PGŽ-a omogućavaju razvoj sustava upravljanja rizicima od klizišta, od regionalne do lokalne razine, a u skladu s državnom razinom. Naime, raspolaganje kartama klizišta od strane regionalne ili lokalne samouprave omogućava izbjegavanje kritičnih područja s klizištima već tijekom izrade prostornih planova, kao i propisivanje uvjeta gradnje za primjenu prilikom gradnje ili provođenja drugih zahvata u prostoru. Karte klizišta neophodne su za preventivne mjere u sektoru prostornog planiranja, civilne zaštite (upravljanje rizicima), upravljanja vodama i drugima.
Na završetku projekta PRI-MJER, istraživači s projekta će karte klizišta uručiti PGŽ-u i jedinicama lokalne samouprave u okviru posebno organiziranog događaja na Građevinskom fakultetu u Rijeci, kojega zajednički organiziraju dva fakulteta iz Rijeke i Zagreba, partneri projekta. Zbog velikog doprinosa izradom karata klizišta, prilagođenih za područja unutar PGŽ-a, te s obzirom na značaj podataka i informacija koje se dobivaju ovim kartama, na svečanost se planira pozvati i sve druge jedince lokalne samouprave iz PGŽ-a na čijim područjima postoji opasnost od klizišta.