Novosti

Karta inventara klizišta u Primorsko-goranskoj županiji – sjeverni dio mikroregija Gorski kotar i Priobalje koja je izrađena na Građevinskom fakultetu Sveučilišta u Rijeci za područje površine 287 km², na temelju geomorfološke analize identificirala je ukupno 4.977 klizišta koja zauzimaju približno 8% površine istraživanog područja. Od toga se najveći broj, 87% nalazi na području Grada Čabra, a ostatak u Općini Klana, dok na istraživanom dijelu Općine Jelenje klizišta nisu utvrđena, očekivano s obzirom na odsutnost prirodnih preduvjeta klizanja.

Istraživanje Rudarsko-geološko-naftnog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu, Karta zoniranja podložnosti na klizanje u Primorsko-goranskoj županiji – dio mikroregije Gorski kotar, polazi od analize geomorfološkog inventara klizišta izrađenog u prethodnoj fazi projekta za područje površine 474 km² (područje Općine Fužine u cijelosti, dijelovi područja gradova Čabra, Bakra, Delnica i dijelovi općina Jelenje...

Javna ustanova Zavod za prostorno uređenje Primorsko-goranske županije, Građevinski fakultet Sveučilišta u Rijeci i Rudarsko-geološko-naftni fakultet Sveučilišta u Zagrebu predstavljaju znanstveno-stručne studije Karta inventara klizišta u Primorsko-goranskoj županiji – sjeverni dio mikroregija Gorski kotar i Priobalje i Karta zoniranja podložnosti na klizanje u Primorsko-goranskoj županiji – dio mikroregije Gorski kotar.

Predstavljanju će prisustvovati predstavnici Primorsko-goranske županije, pročelnik Upravnog odjela za prostorno uređenje, graditeljstvo i zaštitu okoliša Sanjin Vranković, ravnatelj Javne ustanove Zavod za prostorno uređenje Primorsko-goranske županije Adam Butigan, u ime Građevinskog fakulteta Sveučilišta u Rijeci prodekan za projekte i suradnju, izv. prof. dr. sc. Nino Krvavica, a u ime Rudarsko-geološko-naftnog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu predstojnik Zavoda za geologiju i geološko inženjerstvo, izv. prof. dr. sc. Martin Krkač.

Posljedice klimatskih promjena već danas osjećamo kroz sve učestalije ekstremne vremenske pojave, poput obilnih oborina, toplinskih valova, olujnih nevremena i obalnih plavljenja. Budući da se njihov nastanak više ne može spriječiti, nužno je usmjeriti napore na prilagodbu te pravodobnim planiranjem i provedbom odgovarajućih mjera ublažiti njihove posljedice.

U tom procesu prostorno planiranje ima ključnu ulogu. Ono usmjerava održivi razvoj prostora, određuje namjenu zemljišta i morskog područja te usklađuje različite razvojne interese. Klimatske promjene danas predstavljaju jedan od najvećih izazova suvremenom prostornom planiranju, zbog čega ono postaje jedan od najvažnijih instrumenata prilagodbe klimatskim promjenama i jačanja otpornosti prostora.

Znanstvena istraživanja i projekcije budućih klimatskih scenarija ukazuju na nastavak porasta razine mora tijekom ovog stoljeća. Time prilagodba obalnih područja postaje jedan od prioriteta prostornog razvoja,...