Projekti i stručne podloge

Zavod za prostorno uređenje Primorsko-goranske županije izradio je u suradnji s tvrtkom Euroekspertiza iz Zagreba studiju pod nazivom Razvojni pokazatelji stanja u prostoru. Studija je nastala kao rezultat potrebe Zavoda za prostorno uređenje Primorsko-goranske županije za propitivanjem postojećeg sustava izvještavanja o stanju u prostoru i sagledavanjem mogućnosti njegovog unaprjeđenja s ciljem jednostavnijeg, kvalitetnijeg i svrsishodnijeg izvještavanja o stanju u prostoru.

U uvodnom dijelu studije objašnjeni su ciljevi i svrha izrade studije. Trenutni zakonodavni okvir, što se prije svega odnosi na Pravilnik o sadržaju i obveznim prostornim pokazateljima izvješća o stanju u prostoru, ukazuje na potrebu unaprjeđenja, kao i na izradu jasnije metodologije koja bi bila korisna svim izrađivačima izvješća o stanju u prostoru. Stoga su u drugom dijelu studije prikazani kako kvalitetni elementi Pravilnika, tako i njegovi nedostaci, a koji izrađivačima otežavaju prikupljanje, obradu, analizu i interpretaciju podataka potrebnih za izvještavanje o stanju u prostoru. Osim pregleda i ocjene postojećeg Pravilnika, te kronologije institucionalnog okruženja odnosno djelovanja institucija zaduženih za praćenje stanja u prostoru sadrži konkretne nalaze trenutnog stanja i preporuke za unaprjeđenje sustava izvještavanja. Navedeni prijedlozi i preporuke mogu poslužiti kao polazna osnova za izmjene i dopune Pravilnika.

Rezultati provedenog istraživanja prikazani su u publikaciji pod nazivom Razvojni pokazatelji stanja u prostoru.

S aktivnostima za umanjenje negativnih utjecaja klimatskih promjena na obalnom području Primorsko-goranske županije Zavod za prostorno uređenje krenuo je realizacijom projekta Analiza ranjivosti obalnog područja Primorsko-goranske županije zbog podizanja razine mora od strane Javne ustanove Zavod za prostorno uređenje Primorsko-goranske županije i Građevinskog fakulteta Sveučilišta u Rijeci. U okviru Analize ranjivosti, koja je predstavljala prvu fazu projekta, provedena je primarna procjena ranjivosti čitavog obalnog područja PGŽ-a, pri čemu je obalna ranjivost definirana uz pomoć standardno korištenog indeksa obalne ranjivosti (engl. coastal vulnerability index, CVI) koji se sastoji od više parcijalnih indeksa (podindeksa). Na temelju rezultata primarne procjene ranjivosti izdvojena su četiri posebno ranjiva naselja: Cres, Rab, Punat i Volosko, koja su detaljnije analizirana u drugoj fazi projekta pod nazivom Analiza ugroženosti od obalnog plavljenja ranjivih naselja Primorsko-goranske županije.

Navedenim projektom razvijena je metodologija koja je omogućila provedbu kvalitetnih analiza obalnog plavljenja, temeljenih na detaljnim podlogama visoke preciznosti (trodimenzionalni oblaci točaka). Provedene su analize plavljenja za sadašnje stanje i više scenarija podizanja morske razine: definirane su površine i dubine plavljenja, te simulirana propagacija poplavnih valova, definiranih kao rezultanta djelovanja povišenih razina mora i valova. Izrađene su karte obalnog plavljenja za svaki analizirani scenarij podizanja razine mora. Prikazani su pozitivni i negativni primjeri dosadašnjeg korištenja prostora obalnih naselja PGŽ-a s obzirom na obalno plavljenje. Konačno predložene su i potencijalne mjere umanjenja negativnih posljedica podizanja razine mora, sve u cilju njihove implementacije u prostorno-plansku dokumentaciju. Realizacijom ovog projekta ostvarena je mogućnost preciznog određivanja ugroženih gradskih zona za pojedine scenarije podizanja morske razine. Rezultati i predložene prostorno-planske smjernice kvalitetna su podloga koja će dionicima (npr. jedinicama lokalnih samouprava, lučkim upravama) omogućiti i olakšati pravovremeno djelovanje i intervencije u prostoru potrebne za umanjenje očekivanih negativnih posljedica klimatskih promjena. 

Zbog razvedene obale, gustoće izgradnje naselja kao i prisutnosti zaštićenih kulturnih dobara u blizini same obalne linije, moraju se provesti analize plavljenja za svako pojedinačno ugroženo naselje, a sam postupak odlučivanja o mjerama mora biti multidisciplinaran. 

Rezultati provedenog istraživanja prikazani su u publikaciji pod nazivom Analiza ugroženosti od obalnog plavljenja ranjivih naselja Primorsko-goranske županije.

„Prostorno-prometnom analizom cestovnih koridora na potezu od čvora Trinajstići do planiranog čvora Soboli“  istražena je 2022. godine mogućnost definiranja novog sjevernog cestovnog koridora na potezu od čvora Trinajstići na autocesti A7 na zapadu do planiranog čvora Soboli na autocesti A6 na istoku. Područje obuhvata Prostorno-prometne analize su dijelovi Općine Matulji, Grada Kastva, Općine Viškovo, Grada Rijeke, Općine Jelenje i Općine Čavle, tj. sjeverni dio uz obilaznicu Rijeke. Svrha novog cestovnog koridora je omogućavanje alternativnog cestovnog pravca kojim bi se rasteretila prometno opterećena obilaznica i smanjile dužine putovanja dnevnih migracija između jedinica lokalne samouprave na predmetnom području.

Razvojni projekti međunarodnog i državnog značaja na području teretne luke Rijeka, kao i razvojni projekti regionalnog značaja (poslovne zone) na predmetnom području bit će dodatni generator cestovnog prometa koji se većim dijelom usmjerava na obilaznicu Rijeke (dionicu autoceste A7) koja je već sada jedna od najopterećenijih cesta u Republici Hrvatskoj. Obilaznica Rijeke prolazi naseljenim područjem i osim tranzitnog prometa ima veliki udio lokalnog gradskog prometa. 
Povremeni zastoji na obilaznici Rijeke odražavaju se i na odvijanje prometa na ostaloj cestovnoj mreži. Očekivano povećanje prometa na obilaznici utjecat će i na odvijanje prometa na alternativnim cestovnim pravcima.

U svrhu pripreme za očekivano povećanje prometa na obilaznici Rijeke, Hrvatske autoceste  planiraju rekonstrukciju čvora Škurinje, izgradnju novog čvora Kozala (između čvorova Diračje i Orehovica) i dogradnju čvora Orehovica. Dogradnjom čvorova poboljšat će se dostupnost obilaznice ali se neće povećati kapacitet trase. Širenje obilaznice tj. dodavanje novih prometnih traka nije moguće zbog zahtjevnog reljefa i postojeće izgrađenosti uz autocestu.

Na uzdužnom prometnom koridoru (autocesta Rupa-Rijeka) Prostornim planom PGŽ i prostornim planovima uređenja općina i gradova planirana je vanjska dionica autoceste Permani-Grobničko polje. Dionica autoceste Permani-Grobničko polje prolazi sjevernije izvan naseljenog područja i planirana je za rasterećenje postojeće obilaznice Rijeke. Projektna i studijska dokumentacija za autocestu Permani-Grobničko polje nije izrađena i nije planirana njena izgradnja u strateškim dokumentima Republike Hrvatske za razdoblje do 2030. godine.

Prostornim planovima uređenja općina i gradova na predmetnom području planirane su nove prometnice u svrhu poboljšanja prometnog sustava. 

U Studiji su analizirane planirane ceste Kastav-Viškovo i Marinići-Drenova (Rijeka). Također je razmatrana problematika povezivanja Općine Jelenje s Gradom Rijekom zbog zatvaranja Grohovskog puta uslijed aktiviranja klizišta te je predložena nova trasa ceste koja prolazi izvan užeg područja klizišta. Nova cesta, na predloženoj trasi, zbog strmog uzdužnog nagiba (12 %), može biti samo cesta lokalnog karaktera. Za potvrdu te trase i prometnih građevina potrebne su dodatne inženjersko-geološke provjere. Nakon dodatnih istraživanja, odlučit će se o mogućnostima prometnog povezivanja područja Grada Rijeke (naselja Drenova) i područja Općine Jelenje.

Slijedom prethodno navedenog, predložen je tzv. „novi sjeverni cestovni koridor“ od čvora Trinajstići na zapadu prema istoku kojeg čine slijedeće postojeće i planirane ceste te novi čvor Soboli:

  • postojeća cesta DC 8 sa spojem na čvor Trinajstići,
  • postojeća cesta ŽC 5019 na dionici Jušići-Kastav,
  • postojeća cesta ŽC 5206-Kastav (ŽC 5018/ŽC 5019/ŽC 5047),
  • planirana cesta Kastav (ŽC 5021)-Viškovo (raskrižje Marinići 2 na ŽC 5215),
  • postojeća cesta NC 545  (od raskrižja Marinići 2 na ŽC 5215 do rotora na ŽC 5025),
  • postojeća cesta NC 86 (od ŽC 5025  kroz RZ Marinići),
  • planirana cesta RZ Marinići-Drenova ,
  • novi čvor Soboli.

Sukladno zaključcima Studije za realizaciju „novog sjevernog cestovnog koridora“ predloženo je slijedeće: 

  • U središtu novog cestovnog koridora je postojeća poprečna veza ŽC 5215  Marčelji- Viškovo–Rijeka–čvor Rujevica koja dijeli novi cestovni koridor na zapadni i istočni dio. Obzirom na značaj ove ceste u povezivanju šireg područja sa čvorom Rujevica na obilaznici Rijeke (autocesti A7) predlaže se da se ŽC 5215 ponovno kategorizira kao državna cesta sukladno važećim prostornim planovima.
  • da se zapadni dio „novog sjevernog cestovnog koridora“ od čvora Trinajstići do postojeće ŽC 5215 kategorizira kao državna cesta (postojeća ŽC 5019, postojeća ŽC 5206 i nova cesta Kastav–Viškovo). 
  • Za stavljanje u funkciju „novog sjevernog cestovnog koridora“ prioritet je izgradnja planirane ceste Kastav–Viškovo duljine 2 km.
  • U svrhu bolje povezanosti područja Općine Jelenje s Rijekom predlaže se izgradnja 1. faze čvora Soboli na autocesti A6 sa čvornim rampama za smjer prema Rijeci i iz Rijeke.
  • Na istočnom dijelu sjevernog koridora potrebno je izgraditi planiranu županijsku cestu RZ Marinići – Drenova duljine 2,4 km. Predlaže se da se zadrži planirana kategorizacija ceste sukladno važećim prostornim planovima. 

U skladu s obvezama korištenja obnovljivih izvora energije proizašlim iz Prostornog plana Primorsko-goranske županije, ali i postojećoj zakonskoj regulativi, Javna ustanova Zavod za prostorno uređenje Primorsko-goranske županije izradila je stručnu podlogu „Mogućnosti korištenja Sunčeve energije na krovovima postojećih zgrada - Smjernice za analizu krovova“ kao okvir jedinicama lokalne samouprave u ispunjavanju navedenih zahtjeva. Stručna podloga dala je standardizirani okvir za utvrđivanje fotonaponskog  potencijala na krovovima postojećih zgrada.

Jedan od glavnih fokusa ovih Smjernica za analizu krovova jest utvrditi fotonaponski potencijal svih zgrada u javnom vlasništvu (škole, vrtiće, zgrade općina i sl.) i višestambenih zgrada u privatnom vlasništvu. Te su zgrade u prosjeku veće tlocrtne površine i na njima je moguće proizvesti najveće količine električne energije. Zbog više razloga, kod javnih i višestambenih zgrada u stvarnosti postoji slaba inicijativa za pokretanje projekata izgradnje fotonaponskih elektrana.

Cilj je ovih Smjernica popularizirati proizvodnju električne energije na krovovima zgrada. Na osnovi ovih Smjernica, sve zainteresirane stranke (ponajprije jedinice lokalne samouprave na području Primorsko-goranske županije) mogu na relativno brz i pouzdan način utvrditi povoljnost krovova za ugradnju fotonaponskih modula i fotonaponski potencijal određenog područja.
Glavni fokus analize nije stavljen na utvrđivanje fotonaponskog potencijala na razini individualnog objekta, već na utvrđivanje objekata/krovova za koje se može s velikom sigurnošću utvrditi da će imati zadovoljavajući rok povrata investicije ili zadovoljavajuće količine proizvedene električne energije. 

Zbog najpovoljnije insolacije kao i osjetljivosti elektroopskrbne mreže, kvarnerski otoci su prepoznati kao područje Primorsko-goranske županije na kojem bi povećanje udjela solarne energije donijelo najviše koristi.

 

Kako bi se pridonijelo uravnoteženom razvoju Gorskog kotara, a temeljem prepoznatih značajki tipologije naselja, Javna ustanova Zavod za prostorno uređenje Primorsko-goranske županije izradila je studiju Prostorni identiteti ruralnih naselja Gorskog kotara kojom su definirane smjernice za planiranje naselja. Studijom su analizirana naselja Gorskog kotara u kojima je uočen najveći pritisak građenjem. Analizirano je što čini Gorski kotar prepoznatljivim (čimbenici identiteta), kakve se negativne promjene događaju u prostoru (transformacije) te su u Studiji dati primjeri kuća koje su prepoznate da svojim tipom, veličinom, omjerima, materijalima i oblikovnim elementima čine prepoznatljivu sliku Gorskog kotara i tvore njegov prostorni identitet (tipična kuća u Gorskom kotaru).

U izradi Studije održane su radionice s predstavnicima jedinica lokalne samouprave i širom javnosti, sve kako bi se usuglasili struka i javnost.

Rezultat opsežnih analiza su smjernice za planiranje naselja koje su definirane kao:

  • smjernice za očuvanje slike naselja i mogući daljnji razvoj naselja te
  • smjernice za oblikovanje građevina i uređenje građevnih čestica.

Kao sažetak studije izrađena je publikacija Smjernice za prostorno planiranje i građenje u naseljima Gorskog kotara  koju možete preuzeti ovdje.   

 

Sve učestalije i nepredvidljive vremenske neprilike prouzročene su klimatskim promjenama. Znanstvena istraživanja i predviđanja budućih scenarija, daju nagovijestiti da će se opažen porast razine mora u zadnjim desetljećima nastaviti i ubrzati.

Zavod za prostorno uređenje Primorsko-goranske županije proveo je u suradnji sa Građevinskim fakultetom Sveučilišta u Rijeci znanstveno-stručnu analizu ranjivosti obalnog područja Primorsko-goranske županije. 

U okviru projekta provedena je primarna procjena ranjivosti čitavog obalnog područja PGŽ-a, razvijena je metodologija analize obalne ranjivosti, koja je prilagođena specifičnostima razvedene i geološki nehomogene obale istočnog Jadrana i PGŽ-a. Obalna ranjivost definirana je uz pomoć standardno korištenog indeksa obalne ranjivosti (engl. coastal vulnerability index, CVI) koji se sastoji od više parcijalnih indeksa (podindeksa): geološke građe, obalnog nagiba, djelovanja valova, plavljenja obale i povoljnog učinka žala. Ranjivost obalnog pojasa PGŽ-a zbog podizanja razine mora većinom je povoljna. Vrijednosti zbirnog CVI-ja pokazale su da je manji dio obale Županije ugrožen (13 %). Najnepovoljnije vrijednosti indeksa obalne ranjivosti uglavnom su vezane uz naseljena područja koja su već danas ugrožena od obalnog plavljenja. Analiza varijable obalnog plavljenja ukazuje da je skoro četvrtina obale Županije (24 %) ugrožena. Realnim povećanjem razine mora za 60 cm sadašnji udio ranjive obale bi se povećao na približno 30 %. Kod ekstremnih događaja popraćenih povećanjem razine mora za 120 cm, taj udio bi se pak povećao na čak 35 % obalne linije.
Ova znanstveno-stručna analiza ranjivosti Županije omogućila je lociranje najugroženijih područja koja je potrebno podrobnije analizirati na detaljnim podlogama. Pokazalo se kako su najugroženija obalna područja upravo ona naseljena, posebno starija naselja poput Rijeke, Cresa, Suska, Malog i Velog Lošinja, Raba, Punta, Voloskog i sl.

Publikacija Analiza ranjivosti obalnog područja Primorsko-goranske županije zbog podizanja razine mora tek je jedna od mnogih mjera pomoću kojih Županija želi doprinijeti jačanju otpornosti na klimatske promjene. 

 

 

PREGLEDNIK ranjivosti obalnog područja PGŽ zbog podizanja razine mora >>

Prostorno-prometna studija povezivanja Općina Jelenje i Čavle na vanjsku autocestu Permani-Grobničko polje izrađena je 2019. godine u svrhu osiguranja koridora za izgradnju cestovne infrastrukture državnog i županijskog značaja te poboljšanje međusobne povezanosti šireg gravitacijskog područja.

Za obuhvat studije definirano je administrativno područje Općine Čavle i Općine Jelenje kao i rubna područja Grada Rijeke, Grada Bakra i Općine Viškovo. Analizom je obuhvaćena cjelokupna prometna mreža do razine lokalnih cesta. Osim motornog prometa analiziran je pješački, biciklistički i javni promet.

Prostorno-prometna studija koristiti će se i kao stručna podloga za potrebe izrade Prostornih planova uređenja Općine Jelenje i Općine Čavle.

Spajanje SC Grobnik na prometnu mrežu

Prijedlogom novih prometnih rješenja utvrđena je trasa II. faza autoceste Rupa-Žuta Lokva kroz prostor Općina Čavle i Jelenje. Predložene su lokacije i planska rješenja čvorova Grobničko polje i Dražice te trase obodnih prometnica koje se spajaju na čvor Dražice. Kao glavni prioritet studije određena je realizacija Čvora Soboli. Njegovom izgradnjom očekuje se prometno rasterećenje naselja Čavle kao i značajno poboljšanje prometne povezanosti Općine Jelenje. Spajanje SC Grobnik na mrežu primarnih prometnica osigurano je preko dvije nove prometnice koje sportski centar povezuju s jugoistočne, odnosno sjeverozapadne strane. Osim navedenog na području dviju Općina predložena je izgradnja nekoliko novih javnih prometnica te rekonstrukcija postojećih prometnica.

Varijanta rješenja spajanja Čvora Dražice na prometnu mrežu

Koncepcijsko rješenje Čvora Soboli

Videozapis - 3D SIMULACIJA ČVORA SOBOLI >>

Na inicijativu Grada Malog Lošinja, Zavod za prostorno uređenje Primorsko-goranske županije i Grad Mali Lošinj započeli su 2019. godine aktivnosti na pripremi tehničke dokumentacije za ishođenje lokacijske dozvole za SE Ustrine.

Sunčana elektrana Ustrine planirana je na otoku Cresu u administrativnim granicama Grada Malog Lošinja, 1 km sjeveroistočno od građevinskog područja naselja Ustrine. Lokacija sunčane elektrane se nalazi sa sjeverne strane lokalne ceste L58099. Površina šireg obuhvata sunčane elektrane iznosi 50 ha, a površina užeg obuhvata zahvata, namijenjenog za smještaj fotonaponskih modula, trafostanica i pomoćnih građevina, iznosi približno 25,5 ha. Sunčana elektrana bit će ograđena neupadljivom, prozračnom ogradom sivo-bijele boje s omogućenim prolazima za male životinje.

3D simulacija SE Ustrine

3D simulacija SE Ustrine

Sunčana elektrana Ustrine planirana je s maksimalnom dopuštenom snagom do 10 MW. 

Sporazum o suradnji na projektu Sunčana elektrana Ustrine potpisali su 22. travnja 2020. godine Javna ustanova „Zavod za prostorno uređenje Primorsko-goranske županije“, Hrvatska elektroprivreda d.d. i Grad Mali Lošinj.

Videozapis - 3D simulacija SE Ustrine >>

Aktivnosti vezane za izgradnju sunčanih elektrana >>

Naziv elaborata: „Prostorno-prometna studija šireg gravitacijskog područja dionice državne ceste D 427 od Marinića do Marišćine"
Naručitelj: Javna ustanova Zavod za prostorno uređenje PGŽ
Izrađivač: Rijekaprojekt d.d.  Rijeka
Godina izrade: 2017.

„Prostorno-prometna studija šireg gravitacijskog područja dionice državne ceste D 427 od Marinića do Marišćine" rađena je u svrhu poboljšanja prometne infrastrukture i međusobne povezanosti šireg gravitacijskog područja državne ceste D 427. Osim cestovnog prometa analizirani su i ostali vidovi prometa s naglaskom na povećanju dostupnosti javnog prijevoza putnika.  Studija je prvi korak u rješavanju današnjih i očekivanih prometnih problema. 

Studijom je planirano dodatno četverokrako  raskrižje u razini „Sroki – Mladenići“ na državnoj cesti D427. Planirana je i nova županijska cesta poveznica postojećih županijskih cesta Ž 5025 i Ž 5055 sa državnom cestom D 427.  Novo raskrižje  i nova županijska cesta znatno će smanjiti putovanja, ali i izbjeći prolaz kroz gusto naseljeno područje  naselja. 

Povećanje broja stanovnika, širenje naselja, kao i planiranje novih javnih sadržaja na novim lokacijama zahtijevaju reorganizaciju javnog gradskog prijevoza. Za potrebe reorganizacije  javnog prijevoza putnika planiran je novi autobusni terminal na lokaciji Pogled na kojem je moguće vršiti promjene linija i  presjedanja putnika.  

Uz novi autobusni terminal planirano je i parkiralište za automobile (tzv. Park and Ride) za prijelaz s osobnih vozila na javni gradski prijevoz.

Studijom su određene lokacije za javna parkirališta koja su većinom parkirališta u razini, osim planirane garaže Viškovo. 

Kroz ovu studiju se predlaže daljnji razvoj biciklističkih staza i biciklističke infrastrukture  odnosno izgradnja i uvođenje sustava javnih bicikli u promet na širem gravitacijskom području državne ceste D 427 (mreža stanica za javne bicikle) koji bi se mogli koristiti kako za rekreativne svrhe tako i kao dio sustava javnog gradskog prijevoza.

Planirana dogradnja raskrižja na državnoj cesti i županijskim cestama
Planirano novo raskrižja na državnoj cesti i planirana nova županijska cesta
Nova koncepcija javnog prijevoza putnika, uzdužne i kružne linija
Biciklističke staze - postojeće (plavo i žuto) i planirane (crveno)

 

Općinsko vijeće Viškova jednoglasno je prihvatilo prostorno-prometnu studiju: iz medija 25.11.2017.

U Prostornom planom Primorsko-goranske županije (SN 32/13), određene su Sunčane elektrane Orlec-Trinket - istok i Orlec-Trinket - zapad građevinama županijskog značenja i za njih su dani uvjeti za neposrednu provedbu temeljem Prostornog plana PGŽ.

U „Razvojnoj strategiji Primorsko – goranske županije 2016.-2020.“ potiče se korištenja obnovljivih izvora energije kao jedne od mjera razvoja zelenog gospodarstva. Mehanizam provedbe spomenute mjere je i planiranje razvoja solarnih elektrana u okviru prostorno-planske dokumentacije i priprema projektne dokumentacije za izgradnju. 

Za potrebe „privlačenja“ investitora, odnosno za kandidiranje projekata za europske fondove i/ili za javno-privatno partnerstvo, Javna ustanova Zavod za prostorno uređenje Primorsko-goranske županije pokrenula je 2014. godine izradu projektne dokumentacije za ishođenja lokacijske dozvole za Sunčanu elektranu Orlec Trinket – istok, a 2017. godine izradu projektne dokumentacije za Sunčanu elektranu Orlec Trinket – zapad.

Dana 28.6.2018. godine  Sporazum o suradnji na projektu Sunčana elektrana Orlec Trinket na otoku Cresu potpisali su zamjenica župana Primorsko-goranske županije Marina Medarić, predsjednik uprave HEP-a Frane Barbarić i Zdravko Tuba, gvardijan samostana svetog Frane na Cresu, na čijem zemljištu će se elektrana i graditi.

 

Aktivnosti vezane za izgradnju sunčanih elektrana >>

Naziv elaborata: Programsko-prostorno rješenje luke otvorene za javni promet Valbiska
Naručitelj: Javna ustanova Zavod za prostorno uređenje PGŽ
Izrađivač: Rijekaprojekt d.d. Rijeka i Rožić arhitekti i partneri d.o.o. Rijeka
Godina izrade: 2016.

Programsko i prostorno rješenje luke Valbiska obuhvatilo je čitavi prostor luke kao i pristupnu prometnicu te je temeljem tog rješenja moguće odrediti uvjete izgradnje, uređenja i korištenja razgraničenih površina i utvrditi mjere zaštite prostora tijekom izgradnje i korištenja. Rješenjem su obuhvaćene trenutne potrebe, ali je planirana fazna dogradnja u pogledu izgradnje dodatnih vezova, ali sve u skladu s prostornim ograničenjima i mogućnostima. 

Fotomontaža 1

Cjelokupan prostor definiran je kroz određene cjeline koje su međusobno povezane u funkcionalnom smislu te zajedno čine cjelokupan prostor trajektne luke kompatibilnim. Izgradnja, uređenje i korištenje razgraničenih površina usklađeno je i sa ostalim čimbenicima prostora zadovoljavajući osnovne uvjete koji se odnose na: učinkovitost, funkcionalnost, usklađenost s ostalim prostornim cjelinama, povezanost, isplativost i sigurnost. 

U skladu s predloženim prometnim rješenjem luke, predlaže se povezivanje većine sadržaja u jedinstven prostor, odnosno novu zgradu – Terminal.

Programsko-prostorno rješenje luke otvorene za javni promet Valbiska - 2016. godina - slika 2Fotomontaža 3
Programsko-prostorno rješenje luke otvorene za javni promet Valbiska - 2016. godina - slika 3Lučka nadgradnja - situacija

 

Naziv elaborata: Idejno rješenje luke otvorene za javni promet Sv. Fuska
Naručitelj: Javna ustanova Zavod za prostorno uređenje PGŽ
Izrađivač: Rijekaprojekt d.d. Rijeka 
Godina izrade: 2019.

Za realizaciju projekta Valbiska nužno je preseliti komunalne vezove iz luke Valbiska, a potencijalna lokacija za preseljenje komunalnih vezova je luka Sv. Fuska. Za provjeru i definiranje prostornih mogućnosti luke Sv. Fuska  za prihvat komunalnih vezova iz luke Valbiska u 2019. godini izrađeno je  Idejno rješenje luke Sv. Fuska..

Sastavni dio idejnog rješenja je i analiza hidrodinamike mora. Unatoč tome što je luka Sv. Fuska smještena u naizgled vrlo dobro zaštićenoj uvali, prirodna zaštita i manji postojeći gat nisu dovoljna zaštita luke od valova iz svih smjerova. Kritični smjerovi vjetra su SW, W i SSE. Smjer SW je direktno okomit na uvalu i uzrokuje najveće visine valova.

Na temelju analize hidrodinamike mora u idejnom rješenju su razrađene dvije varijante luke koje su koncipirane na način da se luka može razvijati u fazama.

U obje varijante planira se izgradnja komunalnog i nautičkog dijela luke s prioritetom u komunalnim vezovima. 

Varijanta 1. je ocjenjena prihvatljivijom. Na istočnoj obali je u 1. razvojnoj fazi planiran primarni lukobran ukupne dužine 80 m za zaštitu od vjetrova iz SW i SSE smjerova. Osim lukobrana planirani su i gatovi (Gat 1,2,3 i 4) i nove manje obale.

Izgradnjom lukobrana i gatova 1, 2 i 3. omogućiti će se prihvat komunalnih plovila iz luke Valbiska, a zapadna obala sa sekundarnim lukobranom se može dograđivati naknadno u 2. razvojnoj fazi.

Idejno rješenje luke Sv. Fuska - Varijanta 1

Naziv elaborata: Idejno rješenje Centra za obuku vatrogasaca Šapjane – Vatrogasni trenažni centar
Naručitelj: Vatrogasna zajednica Primorsko-goranske županije
Koordinator za Naručitelja:  Javna ustanova Zavod za prostorno uređenje PGŽ
Izrađivač: Urbanistički studio Rijeka d.o.o., Rijeka
Godina izrade: 2016.

Centar za obuku vatrogasaca Šapjane – vatrogasni trenažni centar određen je u Prostornom planu Primorsko-goranske županije (SN 32/13) građevinom od županijskog interesa te su za njega određeni uvjeti gradnje neposrednom provedbom članka 412, točka 14.

Centar za obuku vatrogasaca Šapjane – Vatrogasni trenažni centar planiran je za potrebe obučavanja sudionika u procesu zaštite i spašavanja ljudi, životinja i materijalnih dobara. Za centar je izabrano područje bivše vojarne Boršt u Šapjanama površine 15,75 ha. Centar se organizira kao jedna građevina koja se rekonstruira unutar vlastite građevne čestice, a sastoji se iz osnovnih i pomoćnih građevina.

Centar za obuku vatrogasaca Šapjane – Vatrogasni trenažni centar 2016 - slika 1

Idejno urbanističko i arhitektonsko rješenje centra izrađeno je kao stručnu podloga za daljnju programsku i projektnu razradu.

Idejno rješenje sadrži:

  • analizu postojećeg stanja prostora 
  • prijedlog programa uređenja prostora 
  • prostorno rješenje s osnovnom funkcionalnom i organizacijskom shemom i smještajem građevine u prostoru
  • idejna rješenja internih prometnica i infrastrukture i
  • idejna arhitektonska rješenja građevina s osnovnim elementima za kvantifikacije (površine, volumeni).

Idejno rješenje izrađeno je u skladu sa zakonskom regulativom, normativima, standardima i pravilima struke te u skladu s projektnim zadatkom „Centar za obuku vatrogasaca Šapjane –  vatrogasni trenažni centar - Projektni zadatak“, JU Zavod za prostorno uređenje PGŽ, Rijeka, 31. prosinac 2015.).

Centar za obuku vatrogasaca Šapjane – Vatrogasni trenažni centar 2016 - slika 2
Centar za obuku vatrogasaca Šapjane – Vatrogasni trenažni centar 2016 - slika 4

Naziv elaborata: Idejni projekt Šetnice uz jezero Ribnjak u Gomirju
Naručitelj: Javna ustanova Zavod za prostorno uređenje PGŽ
Izrađivač: aka TiM, Rijeka
Godina izrade: 2016.

Idejnim projektom definiran je obuhvat zahvata u prostoru kojim se određuje izgradnja šetnice uz potok Ribnjak i pritok Draškovac, izgradnja raznih proširenja – platoa na šetnici s pripadajućim sadržajem, te izgradnju polazne točke šetnice – terase na terenu uz izvor "Ilića vrelo" s vidikovcem.

Idejni projekt Šetnice uz jezero Ribnjak u Gomirju 2016. godina - slika 1

Namjena šetnice i njenih proširenja je turističko-rekreacijska.

Ukupna dužina šetnice je 549,55 m, a ukupna površina šetnice je 1.347,43 m².

Idejni projekt Šetnice uz jezero Ribnjak u Gomirju 2016. godina - slika 2
Vizualizacija šetnice - pogled 1
Idejni projekt Šetnice uz jezero Ribnjak u Gomirju 2016. godina - slika 3
Vizualizacija šetnice - pogled 3

Naziv elaborata: Glavni arhitektonski projekt „Manastirski kutak“ – nadstrešnica s terasom
Naručitelj: Javna ustanova Zavod za prostorno uređenje PGŽ
Izrađivač: aka TiM, Rijeka
Godina izrade: 2016.

Predlaže se formiranje višenamjenske uređene terase za vjerske obrede, propovijedi i rad s mladima i odmorište za vjernike i posjetitelje u izgrađenom dijelu građevinskog područja naselja N73 Grada Vrbovsko.

Manastirski kutak – nadstrešnica s terasom 2016. godina - slika 1</span> Manastirski kutak – nadstrešnica s terasom 2016. godina - slika 2</span>

Zavod je, sukladno zakonskim obvezama, za potrebe Primorsko-goranske županije uspostavio Informacijski sustav prostornog uređenja (ISPU). Sustav se koristi za potrebe:

  • izrade, donošenja, provedbe i nadzora prostornih planova u Županiji, 
  • trajnog praćenja stanja u prostoru i izrade izvješća o stanju u prostoru te
  • izdavanja akata prostornog uređenja i gradnje.

Sustav se sastoji od četiri međusobno povezanih podsustava: 1. Registar prostornih planova, 2. GIS baza podataka, 3. Digitalna arhiva prostornih planova, 4. HERA.

Primorsko-goranska županija je već 1995. godine započela s uvođenjem geografskog informacijskog sustava za područje Županije. Tadašnji Županijski zavod za održivi razvoj i prostorno planiranje, je temeljem potreba svoje djelatnosti i stečenih višegodišnjih iskustava, izradio vlastiti sustav prikupljanja i spremanja podataka o prostoru putem GIS tehnologije. Uz podršku Skupštine i Poglavarstva, 1998. godine GIS tehnologija je prihvaćena kao način vođenja dokumentacije prostora i praćenja stanja u prostoru, a GIS baza Zavoda postala je temeljna baza podataka o prostoru Županije. Primjena uspostavljenog načina rada rezultirala je sa više velikih projekata značajnih ne samo u županijskim okvirima, nego i na razini Republike Hrvatske: GIS baza Županije, GIS baza Jadrana, GIS baza prostornih planova uređenja općina i gradova.

U sklopu nastavka izgradnje Informacijskog sustava prostornog uređenja za potrebe Primorsko-goranske županije, 2010. godine se započelo s informatizacijom provedbe dokumenata prostornog uređenja kroz projekt „Integracija akata i dokumenata prostornog uređenja u Primorsko-goranskoj županiji“. Zakonom je definiran sadržaj podataka koji se vode u Informacijskom sustavu. Podaci o provedbenim aktima automatski se ugrađuju u bazu podataka informacijskog sustava prostornog uređenja, s ciljem ustrojavanja Informacijskog sustava prostornog uređenja u Županiji. 

Do sada razvijeni sustav omogućava uvid u akte prostornog uređenja, pretraživanja i analize prostorne dokumentacije i uvid u važeće prostorne planove na određenom odabranom području tijekom izdavanja akata prostornog uređenja tzv. urbanistička identifikacija. Projekt je za cjelokupno područje Županije dovršen u 2013. godini, te se od tada podaci kontinuirano nadopunjavaju u sustavu, a aplikativni sustav održava i nadograđuje.

Detaljnije o svim podsustavima, načinu korištenja, korisnicima pročitajte ovdje.

Problemom  sustavnog zbrinjavanja napuštenih životinja Županija se počela aktivno baviti na zahtjev Grada Rijeke koji, zbog teritorijalne ograničenosti i karakteristika prirodnih i izgrađenih struktura Grada, u okviru svojih administrativnih granica nije pronašao  adekvatnu lokaciju koja bi udovoljila propisanim zahtjevima. Osmišljavanje i pripremu projekta povjerila je Županijskom zavodu za održivi razvoj i prostorno planiranje 2003. godine.

Sveukupne aktivnosti vezane uz izgradnju "Centra"  podijeljene su u tri faze:

I faza – određivanje lokacije pogodne za izgradnju

  • 1. etapa – komparativna analiza predloženih lokacija i odabir konačne lokacije 
  • 2. etapa – stvaranje prostorno planskih preduvjeta za izgradnju

II faza – priprema za izgradnju

  • 1. etapa – ishođenje lokacijskih  dozvola za kompleks Centra i građevine infrastrukture: 
  • 2. etapa – ishođenje građevinskih dozvola (potvrda glavnih projekata) za kompleks Centra i građevine infrastrukture

III faza – opremanje i izgradnja

  • 1. etapa - izgradnja pristupne ceste i infrastrukture do građevinskog područja, 
  • 2. etapa - opremanje građevinskog područja infrastrukturom i izgradnja građevina Centra

Do sada, Županijski zavod je sveukupne aktivnosti vezane uz zbrinjavanje napuštenih životinja vodio u okviru I i II  faze.

U prvoj fazi definirane su potrebe i osnovna obilježja  budućeg skloništa za nezbrinute životinje te sukladno njima pokrenuta aktivnost pronalaženja lokacija pogodnih za izgradnju skloništa. Od desetak mogućih lokacija odabrane su tri najpovoljnije, a putem intenzivne suradnje sa jedinicama lokalne samouprave na području kojih su se lokacije nalazile, određena je i konačna lokacija Dolina  u Općini Klana, na  kojoj će se sklonište izgraditi. 

U drugoj fazi, po određivanu lokacije, Županijski zavod je izradio Prostorni plan uređenja Općine Klana i u njemu definirao obuhvat i uvjete za izgradnju "Centra za dobrobit životinja" čime je osigurao prostorno – planske preduvjete za realizaciju planiranog zahvata. Time je omogućeno da se krene sa pripremnim aktivnostima za izgradnju skloništa.

3D MODEL PLANIRANOG CENTRA ZA DOBROBIT ŽIVOTINJA

Dokumenti

  • Studija "Analiza luka nautičkog turizma  i sidrišta na području Primorsko – goranske županije"
  • Proširenje trajektne luke Valbiska-bazen Lagdimor
  • Studija mali vjetroagregati i fotonaponski moduli za autonomne alikacije na otocima PGŽ
  • Studija LNG Omišalj i njegov sinergijski učinak
  • Projekt plinofikacije PGŽ - područje Grada Rijeke, Priobalja i Otoka Krka te područje Gorski kotar
  • Analiza potencijala ribarstva i marikulture PGŽ s prijedlogom potencijalnih lokacija za marikulturu
  • Projekt izrade profila morskih plaža u PGŽ (za plaže na kojima se mjeri kakvoća mora za kupanje)
  • Pokrov i namjena korištenja zemljišta u Primorsko-goranskoj županiji – po CORINE metodologiji