Sve učestalije i nepredvidljive vremenske neprilike prouzročene su klimatskim promjenama. Znanstvena istraživanja i predviđanja budućih scenarija, daju nagovijestiti da će se opažen porast razine mora u zadnjim desetljećima nastaviti i ubrzati.
Zavod za prostorno uređenje Primorsko-goranske županije proveo je u suradnji sa Građevinskim fakultetom Sveučilišta u Rijeci znanstveno-stručnu analizu ranjivosti obalnog područja Primorsko-goranske županije.
U okviru projekta provedena je primarna procjena ranjivosti čitavog obalnog područja PGŽ-a, razvijena je metodologija analize obalne ranjivosti, koja je prilagođena specifičnostima razvedene i geološki nehomogene obale istočnog Jadrana i PGŽ-a. Obalna ranjivost definirana je uz pomoć standardno korištenog indeksa obalne ranjivosti (engl. coastal vulnerability index, CVI) koji se sastoji od više parcijalnih indeksa (podindeksa): geološke građe, obalnog nagiba, djelovanja valova, plavljenja obale i povoljnog učinka žala. Ranjivost obalnog pojasa PGŽ-a zbog podizanja razine mora većinom je povoljna. Vrijednosti zbirnog CVI-ja pokazale su da je manji dio obale Županije ugrožen (13 %). Najnepovoljnije vrijednosti indeksa obalne ranjivosti uglavnom su vezane uz naseljena područja koja su već danas ugrožena od obalnog plavljenja. Analiza varijable obalnog plavljenja ukazuje da je skoro četvrtina obale Županije (24 %) ugrožena. Realnim povećanjem razine mora za 60 cm sadašnji udio ranjive obale bi se povećao na približno 30 %. Kod ekstremnih događaja popraćenih povećanjem razine mora za 120 cm, taj udio bi se pak povećao na čak 35 % obalne linije. Ova znanstveno-stručna analiza ranjivosti Županije omogućila je lociranje najugroženijih područja koja je potrebno podrobnije analizirati na detaljnim podlogama. Pokazalo se kako su najugroženija obalna područja upravo ona naseljena, posebno starija naselja poput Rijeke, Cresa, Suska, Malog i Velog Lošinja, Raba, Punta, Voloskog i sl.
Publikacija Analiza ranjivosti obalnog područja Primorsko-goranske županije zbog podizanja razine mora tek je jedna od mnogih mjera pomoću kojih Županija želi doprinijeti jačanju otpornosti na klimatske promjene.
Prostorno-prometna studija povezivanja Općina Jelenje i Čavle na vanjsku autocestu Permani-Grobničko polje izrađena je 2019. godine u svrhu osiguranja koridora za izgradnju cestovne infrastrukture državnog i županijskog značaja te poboljšanje međusobne povezanosti šireg gravitacijskog područja.
Za obuhvat studije definirano je administrativno područje Općine Čavle i Općine Jelenje kao i rubna područja Grada Rijeke, Grada Bakra i Općine Viškovo. Analizom je obuhvaćena cjelokupna prometna mreža do razine lokalnih cesta. Osim motornog prometa analiziran je pješački, biciklistički i javni promet.
Prostorno-prometna studija koristiti će se i kao stručna podloga za potrebe izrade Prostornih planova uređenja Općine Jelenje i Općine Čavle.
Spajanje SC Grobnik na prometnu mrežu
Prijedlogom novih prometnih rješenja utvrđena je trasa II. faza autoceste Rupa-Žuta Lokva kroz prostor Općina Čavle i Jelenje. Predložene su lokacije i planska rješenja čvorova Grobničko polje i Dražice te trase obodnih prometnica koje se spajaju na čvor Dražice. Kao glavni prioritet studije određena je realizacija Čvora Soboli. Njegovom izgradnjom očekuje se prometno rasterećenje naselja Čavle kao i značajno poboljšanje prometne povezanosti Općine Jelenje. Spajanje SC Grobnik na mrežu primarnih prometnica osigurano je preko dvije nove prometnice koje sportski centar povezuju s jugoistočne, odnosno sjeverozapadne strane. Osim navedenog na području dviju Općina predložena je izgradnja nekoliko novih javnih prometnica te rekonstrukcija postojećih prometnica.
Varijanta rješenja spajanja Čvora Dražice na prometnu mrežu
Koncepcijsko rješenje Čvora Soboli
Videozapis - 3D SIMULACIJA ČVORA SOBOLI >>
Na inicijativu Grada Malog Lošinja, Zavod za prostorno uređenje Primorsko-goranske županije i Grad Mali Lošinj započeli su 2019. godine aktivnosti na pripremi tehničke dokumentacije za ishođenje lokacijske dozvole za SE Ustrine.
Sunčana elektrana Ustrine planirana je na otoku Cresu u administrativnim granicama Grada Malog Lošinja, 1 km sjeveroistočno od građevinskog područja naselja Ustrine. Lokacija sunčane elektrane se nalazi sa sjeverne strane lokalne ceste L58099. Površina šireg obuhvata sunčane elektrane iznosi 50 ha, a površina užeg obuhvata zahvata, namijenjenog za smještaj fotonaponskih modula, trafostanica i pomoćnih građevina, iznosi približno 25,5 ha. Sunčana elektrana bit će ograđena neupadljivom, prozračnom ogradom sivo-bijele boje s omogućenim prolazima za male životinje.
3D simulacija SE Ustrine
Sunčana elektrana Ustrine planirana je s maksimalnom dopuštenom snagom do 10 MW.
Sporazum o suradnji na projektu Sunčana elektrana Ustrine potpisali su 22. travnja 2020. godine Javna ustanova „Zavod za prostorno uređenje Primorsko-goranske županije“, Hrvatska elektroprivreda d.d. i Grad Mali Lošinj.
Videozapis - 3D simulacija SE Ustrine >>
Aktivnosti vezane za izgradnju sunčanih elektrana >>
Naziv elaborata: „Prostorno-prometna studija šireg gravitacijskog područja dionice državne ceste D 427 od Marinića do Marišćine" Naručitelj: Javna ustanova Zavod za prostorno uređenje PGŽ Izrađivač: Rijekaprojekt d.d. Rijeka Godina izrade: 2017.
„Prostorno-prometna studija šireg gravitacijskog područja dionice državne ceste D 427 od Marinića do Marišćine" rađena je u svrhu poboljšanja prometne infrastrukture i međusobne povezanosti šireg gravitacijskog područja državne ceste D 427. Osim cestovnog prometa analizirani su i ostali vidovi prometa s naglaskom na povećanju dostupnosti javnog prijevoza putnika. Studija je prvi korak u rješavanju današnjih i očekivanih prometnih problema.
Studijom je planirano dodatno četverokrako raskrižje u razini „Sroki – Mladenići“ na državnoj cesti D427. Planirana je i nova županijska cesta poveznica postojećih županijskih cesta Ž 5025 i Ž 5055 sa državnom cestom D 427. Novo raskrižje i nova županijska cesta znatno će smanjiti putovanja, ali i izbjeći prolaz kroz gusto naseljeno područje naselja.
Povećanje broja stanovnika, širenje naselja, kao i planiranje novih javnih sadržaja na novim lokacijama zahtijevaju reorganizaciju javnog gradskog prijevoza. Za potrebe reorganizacije javnog prijevoza putnika planiran je novi autobusni terminal na lokaciji Pogled na kojem je moguće vršiti promjene linija i presjedanja putnika.
Uz novi autobusni terminal planirano je i parkiralište za automobile (tzv. Park and Ride) za prijelaz s osobnih vozila na javni gradski prijevoz.
Studijom su određene lokacije za javna parkirališta koja su većinom parkirališta u razini, osim planirane garaže Viškovo.
Kroz ovu studiju se predlaže daljnji razvoj biciklističkih staza i biciklističke infrastrukture odnosno izgradnja i uvođenje sustava javnih bicikli u promet na širem gravitacijskom području državne ceste D 427 (mreža stanica za javne bicikle) koji bi se mogli koristiti kako za rekreativne svrhe tako i kao dio sustava javnog gradskog prijevoza.
Općinsko vijeće Viškova jednoglasno je prihvatilo prostorno-prometnu studiju: iz medija 25.11.2017.
U Prostornom planom Primorsko-goranske županije (SN 32/13), određene su Sunčane elektrane Orlec-Trinket - istok i Orlec-Trinket - zapad građevinama županijskog značenja i za njih su dani uvjeti za neposrednu provedbu temeljem Prostornog plana PGŽ.
U „Razvojnoj strategiji Primorsko – goranske županije 2016.-2020.“ potiče se korištenja obnovljivih izvora energije kao jedne od mjera razvoja zelenog gospodarstva. Mehanizam provedbe spomenute mjere je i planiranje razvoja solarnih elektrana u okviru prostorno-planske dokumentacije i priprema projektne dokumentacije za izgradnju.
Za potrebe „privlačenja“ investitora, odnosno za kandidiranje projekata za europske fondove i/ili za javno-privatno partnerstvo, Javna ustanova Zavod za prostorno uređenje Primorsko-goranske županije pokrenula je 2014. godine izradu projektne dokumentacije za ishođenja lokacijske dozvole za Sunčanu elektranu Orlec Trinket – istok, a 2017. godine izradu projektne dokumentacije za Sunčanu elektranu Orlec Trinket – zapad.
Dana 28.6.2018. godine Sporazum o suradnji na projektu Sunčana elektrana Orlec Trinket na otoku Cresu potpisali su zamjenica župana Primorsko-goranske županije Marina Medarić, predsjednik uprave HEP-a Frane Barbarić i Zdravko Tuba, gvardijan samostana svetog Frane na Cresu, na čijem zemljištu će se elektrana i graditi.
Videozapis - simulacija SE Orlec Trinket-istok >> Videozapis - simulacija SE Orlec Trinket-zapad >>
Naziv elaborata: Programsko-prostorno rješenje luke otvorene za javni promet Valbiska Naručitelj: Javna ustanova Zavod za prostorno uređenje PGŽ Izrađivač: Rijekaprojekt d.d. Rijeka i Rožić arhitekti i partneri d.o.o. Rijeka Godina izrade: 2016.
Programsko i prostorno rješenje luke Valbiska obuhvatilo je čitavi prostor luke kao i pristupnu prometnicu te je temeljem tog rješenja moguće odrediti uvjete izgradnje, uređenja i korištenja razgraničenih površina i utvrditi mjere zaštite prostora tijekom izgradnje i korištenja. Rješenjem su obuhvaćene trenutne potrebe, ali je planirana fazna dogradnja u pogledu izgradnje dodatnih vezova, ali sve u skladu s prostornim ograničenjima i mogućnostima.
Fotomontaža 1
Cjelokupan prostor definiran je kroz određene cjeline koje su međusobno povezane u funkcionalnom smislu te zajedno čine cjelokupan prostor trajektne luke kompatibilnim. Izgradnja, uređenje i korištenje razgraničenih površina usklađeno je i sa ostalim čimbenicima prostora zadovoljavajući osnovne uvjete koji se odnose na: učinkovitost, funkcionalnost, usklađenost s ostalim prostornim cjelinama, povezanost, isplativost i sigurnost.
U skladu s predloženim prometnim rješenjem luke, predlaže se povezivanje većine sadržaja u jedinstven prostor, odnosno novu zgradu – Terminal.
Naziv elaborata: Idejno rješenje luke otvorene za javni promet Sv. Fuska Naručitelj: Javna ustanova Zavod za prostorno uređenje PGŽ Izrađivač: Rijekaprojekt d.d. Rijeka Godina izrade: 2019.
Za realizaciju projekta Valbiska nužno je preseliti komunalne vezove iz luke Valbiska, a potencijalna lokacija za preseljenje komunalnih vezova je luka Sv. Fuska. Za provjeru i definiranje prostornih mogućnosti luke Sv. Fuska za prihvat komunalnih vezova iz luke Valbiska u 2019. godini izrađeno je Idejno rješenje luke Sv. Fuska..
Sastavni dio idejnog rješenja je i analiza hidrodinamike mora. Unatoč tome što je luka Sv. Fuska smještena u naizgled vrlo dobro zaštićenoj uvali, prirodna zaštita i manji postojeći gat nisu dovoljna zaštita luke od valova iz svih smjerova. Kritični smjerovi vjetra su SW, W i SSE. Smjer SW je direktno okomit na uvalu i uzrokuje najveće visine valova.
Na temelju analize hidrodinamike mora u idejnom rješenju su razrađene dvije varijante luke koje su koncipirane na način da se luka može razvijati u fazama.
U obje varijante planira se izgradnja komunalnog i nautičkog dijela luke s prioritetom u komunalnim vezovima.
Varijanta 1. je ocjenjena prihvatljivijom. Na istočnoj obali je u 1. razvojnoj fazi planiran primarni lukobran ukupne dužine 80 m za zaštitu od vjetrova iz SW i SSE smjerova. Osim lukobrana planirani su i gatovi (Gat 1,2,3 i 4) i nove manje obale.
Izgradnjom lukobrana i gatova 1, 2 i 3. omogućiti će se prihvat komunalnih plovila iz luke Valbiska, a zapadna obala sa sekundarnim lukobranom se može dograđivati naknadno u 2. razvojnoj fazi.
Idejno rješenje luke Sv. Fuska - Varijanta 1
Naziv elaborata: Idejno rješenje Centra za obuku vatrogasaca Šapjane – Vatrogasni trenažni centar Naručitelj: Vatrogasna zajednica Primorsko-goranske županije Koordinator za Naručitelja: Javna ustanova Zavod za prostorno uređenje PGŽ Izrađivač: Urbanistički studio Rijeka d.o.o., Rijeka Godina izrade: 2016.
Centar za obuku vatrogasaca Šapjane – vatrogasni trenažni centar određen je u Prostornom planu Primorsko-goranske županije (SN 32/13) građevinom od županijskog interesa te su za njega određeni uvjeti gradnje neposrednom provedbom članka 412, točka 14.
Centar za obuku vatrogasaca Šapjane – Vatrogasni trenažni centar planiran je za potrebe obučavanja sudionika u procesu zaštite i spašavanja ljudi, životinja i materijalnih dobara. Za centar je izabrano područje bivše vojarne Boršt u Šapjanama površine 15,75 ha. Centar se organizira kao jedna građevina koja se rekonstruira unutar vlastite građevne čestice, a sastoji se iz osnovnih i pomoćnih građevina.
Idejno urbanističko i arhitektonsko rješenje centra izrađeno je kao stručnu podloga za daljnju programsku i projektnu razradu.
Idejno rješenje sadrži:
Idejno rješenje izrađeno je u skladu sa zakonskom regulativom, normativima, standardima i pravilima struke te u skladu s projektnim zadatkom „Centar za obuku vatrogasaca Šapjane – vatrogasni trenažni centar - Projektni zadatak“, JU Zavod za prostorno uređenje PGŽ, Rijeka, 31. prosinac 2015.).
Naziv elaborata: Idejni projekt Šetnice uz jezero Ribnjak u Gomirju Naručitelj: Javna ustanova Zavod za prostorno uređenje PGŽ Izrađivač: aka TiM, Rijeka Godina izrade: 2016.
Idejnim projektom definiran je obuhvat zahvata u prostoru kojim se određuje izgradnja šetnice uz potok Ribnjak i pritok Draškovac, izgradnja raznih proširenja – platoa na šetnici s pripadajućim sadržajem, te izgradnju polazne točke šetnice – terase na terenu uz izvor "Ilića vrelo" s vidikovcem.
Namjena šetnice i njenih proširenja je turističko-rekreacijska.
Ukupna dužina šetnice je 549,55 m, a ukupna površina šetnice je 1.347,43 m².
Naziv elaborata: Glavni arhitektonski projekt „Manastirski kutak“ – nadstrešnica s terasom Naručitelj: Javna ustanova Zavod za prostorno uređenje PGŽ Izrađivač: aka TiM, Rijeka Godina izrade: 2016.
Predlaže se formiranje višenamjenske uređene terase za vjerske obrede, propovijedi i rad s mladima i odmorište za vjernike i posjetitelje u izgrađenom dijelu građevinskog područja naselja N73 Grada Vrbovsko.
Zavod je, sukladno zakonskim obvezama, za potrebe Primorsko-goranske županije uspostavio Informacijski sustav prostornog uređenja (ISPU). Sustav se koristi za potrebe:
Sustav se sastoji od četiri međusobno povezanih podsustava: 1. Registar prostornih planova, 2. GIS baza podataka, 3. Digitalna arhiva prostornih planova, 4. HERA.
Primorsko-goranska županija je već 1995. godine započela s uvođenjem geografskog informacijskog sustava za područje Županije. Tadašnji Županijski zavod za održivi razvoj i prostorno planiranje, je temeljem potreba svoje djelatnosti i stečenih višegodišnjih iskustava, izradio vlastiti sustav prikupljanja i spremanja podataka o prostoru putem GIS tehnologije. Uz podršku Skupštine i Poglavarstva, 1998. godine GIS tehnologija je prihvaćena kao način vođenja dokumentacije prostora i praćenja stanja u prostoru, a GIS baza Zavoda postala je temeljna baza podataka o prostoru Županije. Primjena uspostavljenog načina rada rezultirala je sa više velikih projekata značajnih ne samo u županijskim okvirima, nego i na razini Republike Hrvatske: GIS baza Županije, GIS baza Jadrana, GIS baza prostornih planova uređenja općina i gradova.
U sklopu nastavka izgradnje Informacijskog sustava prostornog uređenja za potrebe Primorsko-goranske županije, 2010. godine se započelo s informatizacijom provedbe dokumenata prostornog uređenja kroz projekt „Integracija akata i dokumenata prostornog uređenja u Primorsko-goranskoj županiji“. Zakonom je definiran sadržaj podataka koji se vode u Informacijskom sustavu. Podaci o provedbenim aktima automatski se ugrađuju u bazu podataka informacijskog sustava prostornog uređenja, s ciljem ustrojavanja Informacijskog sustava prostornog uređenja u Županiji.
Do sada razvijeni sustav omogućava uvid u akte prostornog uređenja, pretraživanja i analize prostorne dokumentacije i uvid u važeće prostorne planove na određenom odabranom području tijekom izdavanja akata prostornog uređenja tzv. urbanistička identifikacija. Projekt je za cjelokupno područje Županije dovršen u 2013. godini, te se od tada podaci kontinuirano nadopunjavaju u sustavu, a aplikativni sustav održava i nadograđuje.
Detaljnije o svim podsustavima, načinu korištenja, korisnicima pročitajte ovdje.
Problemom sustavnog zbrinjavanja napuštenih životinja Županija se počela aktivno baviti na zahtjev Grada Rijeke koji, zbog teritorijalne ograničenosti i karakteristika prirodnih i izgrađenih struktura Grada, u okviru svojih administrativnih granica nije pronašao adekvatnu lokaciju koja bi udovoljila propisanim zahtjevima. Osmišljavanje i pripremu projekta povjerila je Županijskom zavodu za održivi razvoj i prostorno planiranje 2003. godine.
Sveukupne aktivnosti vezane uz izgradnju "Centra" podijeljene su u tri faze:
I faza – određivanje lokacije pogodne za izgradnju
II faza – priprema za izgradnju
III faza – opremanje i izgradnja
Do sada, Županijski zavod je sveukupne aktivnosti vezane uz zbrinjavanje napuštenih životinja vodio u okviru I i II faze.
U prvoj fazi definirane su potrebe i osnovna obilježja budućeg skloništa za nezbrinute životinje te sukladno njima pokrenuta aktivnost pronalaženja lokacija pogodnih za izgradnju skloništa. Od desetak mogućih lokacija odabrane su tri najpovoljnije, a putem intenzivne suradnje sa jedinicama lokalne samouprave na području kojih su se lokacije nalazile, određena je i konačna lokacija Dolina u Općini Klana, na kojoj će se sklonište izgraditi.
U drugoj fazi, po određivanu lokacije, Županijski zavod je izradio Prostorni plan uređenja Općine Klana i u njemu definirao obuhvat i uvjete za izgradnju "Centra za dobrobit životinja" čime je osigurao prostorno – planske preduvjete za realizaciju planiranog zahvata. Time je omogućeno da se krene sa pripremnim aktivnostima za izgradnju skloništa.
3D MODEL PLANIRANOG CENTRA ZA DOBROBIT ŽIVOTINJA